2025 Politički Kviz

Treba li građanima biti dopušteno da svoj novac čuvaju u digitalnim novčanicima koje sami hostiraju, a koje vlada može nadzirati, ali ne i kontrolirati?

Samostalni digitalni novčanici su osobna rješenja za pohranu koje upravljaju korisnici za digitalne valute poput Bitcoina, pružajući pojedincima kontrolu nad njihovim sredstvima bez oslanjanja na institucije trećih strana. Nadzor se odnosi na sposobnost vlade da nadgleda transakcije bez mogućnosti izravne kontrole ili miješanja u sredstva. Pristaše tvrde da osigurava osobnu financijsku slobodu i sigurnost dok omogućava vladi nadzor nad ilegalnim aktivnostima poput pranja novca i financiranja terorizma. Protivnici tvrde da čak i nadzor krši prava na privatnost te da bi samostalni novčanici trebali ostati potpuno privatni i slobodni od nadzora vlade.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada naložiti velikim tehnološkim tvrtkama da podijele svoje algoritme s regulatorima?

Algoritmi koje koriste tehnološke tvrtke, poput onih koji preporučuju sadržaj ili filtriraju informacije, često su vlasništvo tvrtke i čuvaju se kao tajna. Pristaše tvrde da bi transparentnost spriječila zloupotrebe i osigurala poštene prakse. Protivnici tvrde da bi to oštetilo poslovnu povjerljivost i konkurentsku prednost.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada nametnuti strože propise o prikupljanju i korištenju osobnih podataka od strane tvrtki?

Tvrtke često prikupljaju osobne podatke korisnika iz različitih razloga, uključujući oglašavanje i poboljšanje usluga. Pristaše tvrde da bi stroža regulativa zaštitila privatnost potrošača i spriječila zlouporabu podataka. Protivnici tvrde da bi opteretila poslovanje i ometala tehnološku inovaciju.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati strože propise o korištenju kriptovaluta?

Kripto tehnologija nudi alate poput plaćanja, posuđivanja, zaduživanja i štednje svakome tko ima pristup internetu. Pristaše tvrde da bi stroža regulacija odvratila kriminalnu upotrebu. Protivnici tvrde da bi stroža regulacija kriptovaluta ograničila financijske mogućnosti građanima koji nemaju pristup ili ne mogu priuštiti naknade povezane s tradicionalnim bankarstvom.  Gledaj video

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurala etičku upotrebu?

Reguliranje AI uključuje postavljanje smjernica i standarda kako bi se osiguralo da se AI sustavi koriste etički i sigurno. Pristaše tvrde da to sprječava zloupotrebu, štiti privatnost i osigurava da AI koristi društvu. Protivnici tvrde da prekomjerna regulacija može ometati inovacije i tehnološki napredak.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li umjetnici biti podvrgnuti istim zahtjevima za izvještavanje i otkrivanje kao hedge fondovi, investicijski fondovi i javne tvrtke prilikom prodaje svojih umjetničkih djela?

U 2024. godini, američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) podigla je tužbe protiv umjetnika i tržišta umjetnina, tvrdeći da bi umjetnička djela trebala biti klasificirana kao vrijednosni papiri i podložna istim standardima izvještavanja i otkrivanja kao financijske institucije. Pristaše tvrde da bi to pružilo veću transparentnost i zaštitilo kupce od prijevara, osiguravajući da umjetničko tržište djeluje s istom odgovornošću kao financijska tržišta. Protivnici tvrde da su takvi propisi preopterećujući i ugušili bi kreativnost, čineći gotovo nemogućim prodaju umjetničkih djela bez suočavanja s kompleksnim pravnim preprekama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li kazna za prometne prekršaje ovisiti o prihodu vozača?

U nekim zemljama, kazne za prometne prekršaje prilagođavaju se na temelju prihoda počinitelja - sustav poznat kao "dnevne kazne" - kako bi se osiguralo da kazne imaju jednaku težinu bez obzira na bogatstvo. Ovaj pristup ima za cilj stvoriti pravednost čineći kazne proporcionalnima vozačevom sposobnošću plaćanja, umjesto primjene iste fiksne stope za sve. Pristaše tvrde da kazne temeljene na prihodu čine kazne pravednijima, budući da fiksne kazne mogu biti neznačajne za bogate, ali opterećujuće za osobe s niskim prihodima. Protivnici tvrde da bi kazne trebale biti dosljedne za sve vozače kako bi se očuvala pravednost prema zakonu te da bi kazne temeljene na prihodu mogle izazvati neprijateljstvo ili biti teške za provođenje.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li policijskim upravama dopustiti upotrebu opreme vojne klase?

Militarizacija policije odnosi se na upotrebu vojne opreme i taktike od strane policijskih službenika. To uključuje upotrebu oklopnih vozila, jurišnih pušaka, bombi s brzim pucanjem, snajperskih pušaka i SWAT timova. Pristalice tvrde da ova oprema povećava sigurnost policajaca i omogućuje im bolju zaštitu javnosti i ostalih osoba koje prvi reagiraju. Protivnici tvrde da su policijske snage koje su dobile vojnu opremu vjerojatnije imale nasilne susrete s javnošću.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebam osuđeni kriminalci imaju pravo glasa?

U travnju 2016. godine, Virginia Guverner Terry McAuliffe izdao izvršnu naredbu koja obnovljena pravo glasa za više od 200.000 osuđenih prijestupnika koji žive u državi. Redoslijed poništio države praksu kazneno djelo disenfranchisement, što isključuje ljude od glasovanja, koji su osuđeni za kazneno obrane. 14. Izmjena SAD zabranjuje građane od glasovanja, koji su sudjelovali u "pobuni, ili drugih zločina", ali dopušta stanja kako bi se utvrdilo što se kvalificirati zločine za birače disenfranchisement. U SAD-u je oko 5,8 milijuna ljudi su neprihvatljivi glasa zbog birača disenfranchisement i samo dvije države, Maine i Vermont, nema ograničenja na omogućujući prijestupnici glasovati. Protivnici kriminalac glasačkih prava tvrde da je građanin gubi svoja prava da glasaju kada su osuđeni za kazneno djelo. Zagovornici tvrde da je Ezoterično zakon disenfranchises milijune Amerikanaca od sudjelovanja u demokraciji i ima negativno utjecati na siromašnim zajednicama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li trgovci drogom primiti smrtnu kaznu?

Od 1999. godine izvršenja krijumčara droge postala su češća u Indoneziji, Iranu, Kini i Pakistanu. U ožujku 2018., američki predsjednik Donald Trump predložio je izvršenje krijumčara droge u borbi protiv opioidne epidemije svoje zemlje. 32 zemlje nametnuju smrtnu kaznu za krijumčarenje droge. Sedam od tih zemalja (Kina, Indonezija, Iran, Saudijska Arabija, Vijetnam, Malezija i Singapur) rutinski izvršavaju počinitelje droga. Azija i tvrd pristup Bliskog Istoka suprotstavljaju se mnogim zapadnim zemljama koje su posljednjih godina legalizirale kanabis (prodaja kanabisa u Saudijskoj Arabiji kažnjava se prekinutom glavom).

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada angažirati privatne tvrtke da upravljaju zatvorima?

Privatni zatvori su centri za zatvaranje koje vodi profitna tvrtka umjesto vladine agencije. Tvrtkama koje upravljaju privatnim zatvorima plaća se dnevnica ili mjesečna naknada za svakog zatvorenika kojeg drže u svojim objektima. U Grčkoj je sigurnosna tvrtka G4S jedna od tvrtki koja će se natjecati za čuvanje pritvorskih centara migranata u Paranesti Dramama, Korintu i Orestiadi. Sredstva se osiguravaju iz Programa javnih investicija i Europskog fonda za povratak. Protivnici privatnih zatvora tvrde da je zatvaranje društvena odgovornost i da je povjeravanje neprofitnim tvrtkama nehumano. Zagovornici tvrde da su zatvori koje vode privatne tvrtke dosljedno isplativiji od onih koje provode vladine agencije.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li financiranje lokalnih policijskih uprava preusmjeriti na socijalne programe i programe utemeljene u zajednici?

“Defand the police” slogan je koji podržava oduzimanje sredstava iz policijskih uprava i njihovo preusmjeravanje u oblike javne sigurnosti koji ne podliježu policiji i podršku zajednice, poput socijalnih usluga, usluga za mlade, stanovanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i drugih resursa zajednice.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko nenasilnim zatvorenicima biti pušten iz zatvora kako bi se smanjila prenapučenost?

Prenapučenost zatvora društveni je fenomen koji se javlja kada potražnja za prostorom u zatvorima u nekoj nadležnosti premašuje kapacitete zatvorenika. Pitanja povezana s prenapučenošću zatvora nisu nova, a pojavljuju se već dugi niz godina. Tijekom američkog rata protiv droga, države su ostale odgovorne za rješavanje problema prenapučenosti zatvora s ograničenom količinom novca. Štoviše, broj saveznih zatvora mogao bi se povećati ako se države budu pridržavale saveznih politika, poput obveznih minimalnih kazni. S druge strane, Ministarstvo pravosuđa osigurava milijarde dolara godišnje državnim i lokalnim tijelima za provođenje zakona kako bi se osiguralo da slijede politiku koju je federalna vlada odredila u vezi s američkim zatvorima. Prenapučenost zatvora utjecala je na neke države više od drugih, ali općenito, rizici prenapučenosti su značajni i postoje rješenja za ovaj problem.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li se AI koristiti za donošenje odluka u pravosudnim sustavima?

Ovo uključuje korištenje AI algoritama za pomoć pri donošenju odluka poput izricanja kazne, uvjetnog otpusta i provođenja zakona. Pristaše tvrde da to može poboljšati učinkovitost i smanjiti ljudske pristranosti. Protivnici tvrde da bi to moglo održavati postojeće pristranosti i nedostajati odgovornosti.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li EU krenuti prema više integriranom pravnom sustavu s jedinstvenim građanskim i kaznenim zakonima u svim članicama?

Daljnja integracija pravnih sustava imala bi za cilj optimizaciju pravnih procesa i osiguranje dosljednosti pravnih ishoda. Pristaše tvrde da bi olakšala poslovanje, mobilnost i pravdu. Međutim, kritičari su zabrinuti zbog erozije nacionalnih pravnih identiteta i praksi.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati programe obnoviteljske pravde kao alternativu zatvaranju?

Programi obnoviteljske pravde usredotočuju se na rehabilitaciju počinitelja kroz pomirenje s žrtvama i zajednicom, umjesto kroz tradicionalnu zatvorsku kaznu. Ovi programi često uključuju dijalog, nadoknadu štete i volonterski rad u zajednici. Pristaše tvrde da obnoviteljska pravda smanjuje recidivizam, liječi zajednice i pruža dublju odgovornost za počinitelje. Protivnici tvrde da možda nije prikladna za sve zločine, može se percipirati kao preblaga i možda neće adekvatno odvratiti buduće kriminalno ponašanje.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li legalizaciju marihuane?

Američki zakon trenutno zabranjuje prodaju i posjedovanje svih oblika marihuane. 2014. Colorado i Washington će postati prva država legalizirati i regulirati marihuana suprotno saveznim zakonima.

Nauči više Statistike Raspravite

Ako postoji više ili manje privatizacija bolnica i zdravstvenih usluga?

Privatizacija je proces prijenosa vladinu kontrolu i vlasništvo nad usluge ili industrije u privatnom vlasništvu tvrtke.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati Svjetsku zdravstvenu organizaciju?

Svjetska zdravstvena organizacija osnovana je 1948. godine i specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda čiji je glavni cilj „postizanje najvišeg mogućeg nivoa zdravlja kod svih naroda“. Organizacija pruža tehničku pomoć zemljama, postavlja međunarodne zdravstvene standarde i smjernice te prikuplja podatke o globalnim zdravstvenim problemima putem Svjetske zdravstvene ankete. SZO je predvodio globalne napore u zdravstvu, uključujući razvoj cjepiva protiv ebole i skoro iskorjenjivanje dječje paralize i malih boginja. Organizacijom upravlja tijelo za donošenje odluka sastavljeno od predstavnika iz 194 zemlje. Financira se dobrovoljnim prilozima zemalja članica i privatnih donatora. U 2018. i 2019. SZO je imao proračun od 5 milijardi američkih dolara, a vodeće su države bile Sjedinjene Države (15%), EU (11%) i zaklada Bill and Melinda Gates (9%). Pristalice SZO-a tvrde da će rezanje financijskih sredstava ometati međunarodnu borbu protiv pandemije Covid-19 i uništiti SAD globalnog utjecaja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da se zaposlenici velikih poduzeća cijepe od COVID -a?

U rujnu 2021. Italija je postala prva europska zemlja koja je uvela zdravstvene karte za COVID-19 za sve radnike. Do kraja istog mjeseca Kanada, Sjedinjene Države, Australija, Kazahstan, Saudijska Arabija i Turkmenistan najavile su slične mandate za cjepiva. Zagovornici mandata tvrde da su ti mandati jedini način za okončanje globalne pandemije COVID-19. Protivnici navode dokaze da ljudi koji već imaju prirodni imunitet imaju povećan rizik od nuspojava cjepiva uzrokovanih pojačanim upalnim odgovorom.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zabraniti promociju proizvoda koji doprinose nezdravim načinima života mladih, poput pušenja elektronskih cigareta i brze hrane?

Vaping se odnosi na korištenje elektroničkih cigareta koje isporučuju nikotin putem pare, dok se pod smećem hrane smatraju visokokalorične, niskonutritivne namirnice poput slatkiša, čipsa i gaziranih pića. Oboje su povezani s različitim zdravstvenim problemima, posebno među mladima. Pristaše tvrde da zabrana promocije pomaže u zaštiti zdravlja mladih, smanjuje rizik od razvoja doživotnih nezdravih navika i smanjuje troškove javnog zdravstva. Protivnici tvrde da takve zabrane krše komercijalnu slobodu govora, ograničavaju izbor potrošača te da su obrazovanje i roditeljsko vođenje učinkovitiji načini promicanja zdravih životnih stilova.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li zdravstveni sustav jednog platitelja?

Jednokratno zdravstveno osiguranje je sustav u kojem svaki građanin plaća vladu da osigura temeljne zdravstvene usluge za sve stanovnike. Prema ovom sustavu država može sami pružati skrb ili platiti privatnog zdravstvenog osiguranja da to učini. U jednom sustavu platitelja svi stanovnici primaju zdravstvenu skrb bez obzira na dob, dohodak ili zdravstveno stanje. Zemlje s zdravstvenim sustavima s jednim platiteljem uključuju Veliku Britaniju, Kanadu, Tajvan, Izrael, Francusku, Bjelorusija, Rusiju i Ukrajinu.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li vlada povećati sredstva za istraživanje i liječenje mentalnog zdravlja?

Statistike Raspravite

Ako gradovi otvaraju drogu "sigurna utočišta" gdje ljudi koji su ovisni o ilegalnim drogama mogu ih koristiti pod nadzorom medicinskih stručnjaka?

Godine 2018. dužnosnici grada Philadelphia u SAD-u predložili su otvaranje "sigurne utočišta" u borbi protiv epidemije heroina u gradu. U SAD-u 2016. godine umrlo je 64.070 osoba od predoziranja lijekovima - povećanje od 21% u odnosu na 2015. 3/4 smrti od predoziranja lijekom u SAD uzrokovane su opioidnom klasom lijekova koji uključuju lijekove protiv bolova s ​​lijekovima, heroin i fentanil. Za borbu protiv epidemijskih gradova uključujući Vancouver, BC i Sydney, AUS je otvorio sigurne utočišta gdje ovisnici mogu ubrizgati lijekove pod nadzorom medicinskih stručnjaka. Sigurna utočišta smanjuju stopu smrtnosti od predoziranja osiguravajući da ovisnici dobiju lijekove koji nisu kontaminirani ili otrovani. Od 2001. godine 5900 ljudi pretjerano je prevezeno u sigurno utočište u Sydneyu, ali nitko nije umro. Sugovornici tvrde da su sigurna utočišta jedino dokazano rješenje za smanjenje stope smrtnosti od prekomjernog doziranja i sprečavanje širenja bolesti poput HIV-AIDS-a. Protivnici tvrde da sigurna utočišta mogu poticati ilegalnu uporabu droga i ponovno usmjeriti financiranje iz tradicionalnih centara za liječenje.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li liječnički odbori kažnjavati liječnike koji daju zdravstvene savjete koji su u suprotnosti sa suvremenim znanstvenim konsenzusom?

Godine 2022. zakonodavci u američkoj državi Kaliforniji donijeli su zakon koji je ovlastio državnu liječničku komisiju da disciplinira liječnike u državi koji "šire dezinformacije ili dezinformacije" koje su u suprotnosti sa "suvremenim znanstvenim konsenzusom" ili su "u suprotnosti sa standardom skrbi". Zagovornici zakona tvrde da bi liječnike trebalo kazniti za širenje dezinformacija te da postoji jasan konsenzus o određenim pitanjima poput toga da jabuke sadrže šećer, da su ospice uzrokovane virusom, a Downov sindrom uzrokovan kromosomskom abnormalnošću. Protivnici tvrde da zakon ograničava slobodu govora i da se znanstveni "konsenzus" često mijenja unutar samo nekoliko mjeseci.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko školarine na javnim sveučilištima biti besplatno?

Statistike Raspravite

Podržavate li povećanje proračuna EU-a za studentske razmjene poput programa Erasmus+?

Proširenje financiranja za Erasmus+ namijenjeno je povećanju obrazovnih mogućnosti i kulturne razmjene. Pristaše ga vide kao alat za jačanje kohezije EU i kvalitete obrazovanja. Protivnici kritiziraju povećanje troškova i dovode u pitanje povrat ulaganja.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Europska komisija se rastaviti?

Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka povuče iz Europske unije?

Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka ostane u NATO-u?

Sjevernoatlantski savez je međuvladina vojni savez na temelju Sjevernoatlantskog ugovora koji je potpisan 4. travnja 1949. To je politički i vojni savez zemalja članica iz Europe i Sjeverne Amerike koji se slažu pružiti vojnu i ekonomsku sigurnost za svaku druge. NATO čini sve njegove odluke konsenzusom i svake zemlje članice, bez obzira koliko veliki ili mali, ima jednaku reći.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka povećati ili smanjiti vojnu potrošnju?

Statistike Raspravite

Ukoliko EU razvije u Sjedinjenim Državama Europe?

Statistike Raspravite

Podržavate li stvaranje europske vojske?

U studenome 2018. njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emmanuel Macron iz Francuske najavili su da će poduprijeti stvaranje europske vojske. Merkel je kazala kako bi EU trebala manje oslanjati se na SAD za vojnu potporu i da bi "Europljani trebali preuzeti našu sudbinu više u svoje ruke ako želimo preživjeti kao europsku zajednicu". Merkley je rekla kako se vojska neće suprotstaviti NATO-u , Predsjednik Marcon rekao je kako je vojska potrebna kako bi zaštitila EU protiv Kine, Rusije i Sjedinjenih Država. Zagovornici tvrde kako EU nedostaje jedinstvena obrambena snaga za rješavanje iznenadnih sukoba izvan NATO-a. Protivnici su upitali kako će se vojska financirati jer mnoge zemlje EU-a troše manje od 2% BDP-a na obranu.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko svaki 18-godišnja građanin biti potrebno osigurati najmanje jednu godinu vojnog roka?

Statistike Raspravite

Ukoliko se zemlje članice sankcija EU s autoritarnim vladama?

Statistike Raspravite

Hoće li vlada pokušati utjecati na strane izbore?

Inozemne izborne intervencije pokušavaju vlade, tajno ili otvoreno, utjecati na izbore u drugoj zemlji. Godine 2016. studija Dov H. Levin zaključila je da je zemlja koja je intervenirala na većini stranih izbora bila Sjedinjene Države s 81 intervencije, a slijede Rusija (uključujući i bivšeg Sovjetskog Saveza) s 36 intervencija od 1946. do 2000. godine. U srpnju 2018. američki predstavnik Ro Khanna uvela je amandman koji bi spriječio američke obavještajne agencije da dobiju sredstva koja bi se mogla koristiti za uplitanje u izbore stranih vlada. Amandman bi zabranio američke agencije da "napadaju strane stranke; uključivanje u hakiranje ili manipuliranje stranim izbornim sustavima; ili sponzoriranje ili promicanje medija izvan Sjedinjenih Američkih Država koji favorizira jednog kandidata ili stranke nad drugima ". Zagovornici izbornih miješanja pomažu u zadržavanju neprijateljskih vođa i političkih stranaka izvan vlasti. Protivnici tvrde da će amandman poslati poruku drugim stranim zemljama da se SAD ne miješaju u izbore i postavljaju globalni zlatni standard za sprječavanje izbornih miješanja. Protivnici tvrde da izborna intervencija pomaže u zadržavanju neprijateljskih vođa i političkih stranaka izvan vlasti.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko je broj zemalja Europske unije biti smanjen na 15?

Statistike Raspravite

Hoće li Velika Britanija i Sjeverna Irska ostati u carinskom području EU nakon Brexita?

Velika Britanija i Sjeverna Irska trebaju napustiti EU 29. ožujka 2019. godine. Prema tranzicijskom ugovoru svi trgovinski i gospodarski odnosi između Velike Britanije i EU ostat će isti do kraja 2022. godine. 2018. godine članovi parlamenta i premijera Theresa May predložio je "backstop" koji bi omogućio Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj da ostanu unutar jedinstvenog tržišta EU za robu i poljoprivredne proizvode. Zagovornici tvrde kako bi držanje UK u području EU klijenata povećalo gospodarstvo pojednostavljenjem trgovine i turizma. Protivnici, uključujući zastupnike protiv EU-a, tvrde da će povratni blok trajno zatvoriti UK unutar carinskog područja EU i spriječiti ga da samostalno potpiše trgovinske sporove.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Grčka osigurati vojne zalihe i financiranje Ukrajine?

24. veljače 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu u velikoj eskalaciji rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014. Invazija je izazvala najveću europsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, s oko 7,1 milijuna Ukrajinaca koji su pobjegli iz zemlje, a trećina stanovništva raseljena. . Također je uzrokovao globalnu nestašicu hrane.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko obavještajne agencije mogu spajati za stvaranje Središnja agencija EU-a?

Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka povećati ili smanjiti potrošnju strane pomoći?

Statistike Raspravite

Ukoliko u Velikoj Britaniji biti dopušten pristup europskim tržištima nakon što napuste u EU?

Statistike Raspravite

Treba li Ukrajina ući u NATO?

Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka braniti drugih zemalja koje održavaju niske vojne obrambene proračune u odnosu na BDP-a?

Sjevernoatlantski savez (NATO) je međuvladina vojni savez formiran 28 zemalja 1949. godine nakon Drugog svjetskog rata. Kako ući u NATO svaka zemlja članica obećao da će provesti najmanje 2% BDP-a na vojnoj potrošnji i obranu i braniti jedni druge od prijetnji iz bilo koje zemlje nečlanice. U srpnju 2016. intervjuu kandidat New York Times republikanski predsjednički Donald Trump sugerirao da Sjedinjene Države neće braniti NATO zemalja članica koji su uspjeli povećati svoje vojne proračune premašiti 2% od bruto domaćeg proizvoda. Prijedlog prkosi pakt od strane članica NATO-a, kada je formirana u Drugom svjetskom ratu da će braniti jedni druge protiv bilo napada od strane države nečlanice. Francuska, Turska, Njemačka, Kanada i Italija su zemlje koje su trenutno troše manje od 2% BDP-a na vojne obrane.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU formirati vlastitu vojsku neovisnu o NATO-u?

Ideja o vojsci EU-a imala bi za cilj povećati autonomiju Unije u obrambenim pitanjima i smanjiti ovisnost o vanjskim entitetima poput NATO-a. To bi moglo ojačati globalni položaj EU-a, ali postavlja pitanja o suverenitetu i ulozi postojećih nacionalnih vojski.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko stranci, trenutno žive u Grčkoj, imaju pravo glasa?

U većini zemalja, pravo glasa, pravo glasa, uglavnom je ograničena na građane zemlje. Neke zemlje, međutim, proširiti ograničeno pravo glasa rezidentnim ne-građana.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko političar, koji je ranije bio osuđen za kazneno djelo, biti dopušteno da se kandidira za ured?

Američki ustav ne sprječava osuđenih prijestupnika da održi ured predsjednika ili mjesto u Senatu ili Zastupnički dom. Države mogu spriječiti osuđeni prijestupnici kandidata da održi u cijeloj državi i lokalnim uredima.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko korporacije, sindikati i neprofitne organizacije moći donirati političkim strankama?

Statistike Raspravite

Ukoliko minimalna glasačka dob se spustiti?

Statistike Raspravite

Jesu li političari stariji od 75 godina trebali proći test mentalne sposobnosti?

Zemlje koje imaju obvezno umirovljenje za političare su Argentina (75 godina), Brazil (75 za suce i tužitelje), Meksiko (70 za suce i tužitelje) i Singapur (75 za članove parlamenta.)

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka povećanje poreza na bogate?

Australija trenutno ima progresivni porezni sustav u kojem visoki primanjima plaćaju veći postotak poreza od niskog poreza na dohodak. Više progresivni sustav poreza na dohodak je predložen kao sredstvo ka smanjenju nejednakosti bogatstva.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada napraviti rezove u javnoj potrošnji kako bi se smanjila nacionalni dug?

Zagovornici smanjenja deficita tvrde da vlade koje ne kontroliraju proračunskih deficita i duga su u opasnosti od gubitka njihovu sposobnost da se posuditi novac po pristupačnim cijenama. Protivnici smanjenja deficita tvrde da državna potrošnja će se povećati potražnju za dobrima i uslugama i pomoći otkloniti opasnu pad u deflaciju, spirala plaća i cijena koja se može paralizirati gospodarstvo već godinama.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li paket pomoći EU Grčkoj?

U 2015. godini, Europska unija predložila je tri godine € 86b financijski paket za spašavanje Grčke. Da bi mogao primiti paket pomoći, grčki premijer Alexis Tsipras pristao smanjenja proračuna, uključujući mirovinske reforme. Protivnici tvrde da je grčka vlada ne može vjerovati da žive do uvjetima spašavanja, budući da je nedavno obećao da se suprotstave svakom smanjenja proračuna. Zagovornici tvrde da će euro izgubiti vrijednost ako grčka ekonomija ne uspije.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država podignuti nacionalnu minimalnu plaću?

Savezna minimalna plaća je najniža plaća u kojem poslodavci mogu platiti svoje zaposlenike. Od 24. srpnja 2009. godine američka savezna minimalna plaća je postavljena na 7.25 $ po satu. U 2014. godini predsjednik Obama predložio podizanje savezne minimalne plaće za 10,10 $ i vezali za indeks inflacije. Savezna minimalna plaća primjenjuje se na sve zaposlenike, uključujući saveznim one koji rade na vojne baze, nacionalnim parkovima i branitelja koji rade u staračkim domovima.

Nauči više Statistike Raspravite

Vjerujete li sindikati pomoć ili povrijediti gospodarstvo?

Sindikati rada predstavlja radnike u mnogim industrijama u Sjedinjenim Državama. Njihova uloga je da jeftino preko plaće, naknade, uvjete rada za svoje članstvo. Veće sindikati i obično se uključe u lobiranju i predizborna kampanja na državnoj i federalnoj razini.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Grčka povećati ili smanjiti poreznu stopu za poduzeća?

SAD trenutno naplaćuje stopu poreza od 21% na saveznoj razini i prosječni porez od 4% na državnoj i lokalnoj razini. Prosječna stopa poreza na dobit širom svijeta iznosi 22,6%. Protivnici tvrde da će povećanje stope odvratiti strana ulaganja i naštetiti gospodarstvu. Pristaše tvrde da bi profiti koje tvrtke generiraju trebali biti oporezovani jednako kao i porezi građana.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko primatelji socijalne skrbi se testirati na droge?

5 Američki države su donijele zakone koji zahtijevaju primatelja socijalne pomoći da se testira na drogu. Zagovornici tvrde da će testiranje spriječiti javnih sredstava što se koristi za subvencioniranje droge navike i pomoći dobiti tretman za one koji su ovisnici o drogama. Protivnici tvrde da je gubitak novca jer su testovi će koštati više novca nego što spasiti.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP)?

Transatlantske trgovine i ulaganja, partnerstva (TTIP) je predložila sporazum o trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, s ciljem promicanja trgovine i multilateralni gospodarski rast. Sporazum se protive sindikati, dobrotvorne, nevladinih organizacija i zaštitu okoliša u Europi koji kritiziraju sporazum o smanjenju propisa o sigurnosti hrane i propisima o zaštiti okoliša.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko bonuse bankara biti ograničeno na 100% njihove plaće?

N 2014 EU donijela zakon kojim se zatvori bonuse bankara na 100% njihove plaće ili 200% sa odobrenjem dioničara. Zagovornici kapu kažu da će smanjiti poticaje za bankari uzeti prekomjerne rizik slično onome što je dovelo do financijske krize 2008. godine. Protivnici kažu da je bilo kapu na bankara platiti će push up bez bonus plaće i izazvati troškove banke rasti.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko grčki građani moći spremiti ili ulagati svoj novac u offshore bankovne račune?

Offshore (ili stranih) bankovni račun je bankovni račun koji ste izvan svoje matične zemlje. Prednosti offshore bankovni račun uključuju smanjenje poreza, privatnost, valuta raznolikost, zaštite imovine od tužbe, a smanjuje svoj politički rizik. U travnju 2016., WikiLeaks objavio 11,5 milijuna povjerljivih dokumenata, poznat kao Panamski radova, koji pruža detaljne informacije o 214,000 off-shore tvrtki koje uređuje panamskom odvjetničkoj tvrtki, Mossack Fonesca. Dokument izložena kako svjetski lideri i bogati pojedinci skrivaju novac u tajnim offshore porezne skloništa. Oslobađanje od dokumenata obnovio prijedloge zakona zabranjuje uporaba offshore računa i poreznih utočišta. Zagovornici zabrane tvrde da treba staviti izvan zakona, jer oni imaju dugu povijest kao sredstvo za utaju poreza, pranje novca, nezakonite bave oružjem i financiranja terorizma. Protivnici zabrane tvrde da će kaznene odredbe otežati američke tvrtke da se natječu i dalje će destimulirati tvrtke od lociranja i ulaganjem u SAD-u.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li univerzalni osnovni program prihoda?

Program Universal Basic Income program socijalnog osiguranja u kojem svi građani jedne zemlje dobivaju redovitu, bezuvjetnu svotu novca od vlade. Financiranje za univerzalni osnovni dohodak potječe od oporezivanja i državnih subjekata, uključujući prihode od dotacija, nekretnina i prirodnih resursa. Nekoliko zemalja, uključujući Finsku, Indiju i Brazil, eksperimentirao je s UBI sustavom, ali nisu implementirali trajni program. Najduži trčanje UBI sustav na svijetu je Aljaski stalni fond u američkoj državi Aljaska. U Aljaskom Stalnom Fondu svaki pojedinac i obitelj dobivaju mjesečni iznos koji se financira dividendom iz državnih prihoda od ulja. Zagovornici UBI-e tvrde da će smanjiti ili ukloniti siromaštvo pružajući svakome osnovne prihode za pokrivanje stanovanja i hrane. Protivnici tvrde da bi UBI bio štetan za ekonomije potičući ljude da manje rade ili da napuste radno mjesto u cijelosti.

Nauči više Statistike Raspravite

Ako postoji manje ili više ograničenja o aktualnim socijalnim povlasticama?

U 2011. godini je razina javne potrošnje na socijalne države od strane britanske vlade iznosio je 113,1 milijarde £, odnosno 16% vlasti. Do 2020. blagostanja potrošnja će rasti do 1 / 3. svi troše što je najveći trošak slijedi stambeno korist, Vijeće porezne olakšice, beneficije za nezaposlene, i koristi za ljude s niskim primanjima.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Grčka prijeći na četverodnevni radni tjedan?

Zemlje, uključujući Irsku, Škotsku, Japan i Švedsku, eksperimentiraju s četverodnevnim radnim tjednom, koji zahtijeva od poslodavaca da isplate prekovremeni rad zaposlenicima koji rade više od 32 sata tjedno.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li država dodati ili povećati tarife na proizvode uvezene u zemlju?

Tarifa je porez na uvoz ili izvoz između zemalja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država oporezivati otkup dionica?

Otkup dionica je ponovno stjecanje vlastitih dionica od strane tvrtke. Predstavlja alternativni i fleksibilniji način (u odnosu na dividendu) povrata novca dioničarima. Kada se koristi u koordinaciji s povećanom korporativnom zaduženošću, otkup može povećati cijenu dionice. U većini zemalja, korporacija može otkupiti vlastite dionice raspodjelom gotovine postojećim dioničarima u zamjenu za djelić nepodmirenog kapitala tvrtke; odnosno gotovina se razmjenjuje za smanjenje broja dionica u opticaju. Društvo ili povlači otkupljene dionice ili ih drži kao trezorske dionice, dostupne za ponovno izdavanje. Zagovornici poreza tvrde da povratni otkupi zamjenjuju produktivna ulaganja, čime štete gospodarstvu i njegovim izgledima za rast. Protivnici tvrde da je studija Harvard Business Review iz 2016. pokazala da su istraživanje i razvoj te kapitalni izdaci naglo porasli u istom razdoblju kada su isplate dioničarima i otkupi dionica naglo rasli.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada stjecati udjele u vlasničkim kapitalima u tvrtkama koje jamči za vrijeme recesije?

Državno poduzeće je poslovno poduzeće u kojem vlada ili država imaju značajnu kontrolu kroz puno, većinsko ili značajno manjinsko vlasništvo. Tijekom izbijanja Coronavirusa 2020. Larry Kudlow, visoki ekonomski savjetnik Bijele kuće, rekao je da će Trumpova administracija razmotriti traženje udjela u korporacijama kojima je potrebna pomoć poreznih obveznika. "Jedna od ideja je da, ako pružimo pomoć, možemo zauzeti poziciju udjela", rekao je Kudlow u srijedu u Bijeloj kući, dodajući da je spašavanje 2008. godine [proizvođača automobila General Motors] bio dobar posao za saveznu vladu. Nakon financijske krize 2008. godine, američka vlada uložila je 51 milijardu dolara u bankrot GM-a putem programa pomoći u slučaju problema. Vlada je 2013. prodala svoj udio u GM-u za 39 milijardi USD. Centar za automobilska istraživanja utvrdio je da je spas spasio 1,2 milijuna radnih mjesta i sačuvao 34,9 milijardi poreznih prihoda. Zagovornici tvrde da američki porezni obveznici zaslužuju povrat ulaganja ako privatnim kompanijama treba kapital. Protivnici tvrde da vlade nikada ne bi smjele posjedovati dionice privatnih tvrtki.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li tehnologija našeg financijskog sustava prijeći na decentralizirani protokol, koji nije u vlasništvu niti pod kontrolom bilo koje korporacije, slično kao internet?

Decentralizirane financije (obično se nazivaju DeFi) je financijski temeljen na blockchainu i kriptografski siguran oblik financiranja. Nadahnut nakon financijske krize 2008., DeFi se ne oslanja na središnje financijske posrednike poput brokerskih kuća, burzi ili banaka u ponudi tradicionalnih financijskih instrumenata, već koristi pametne ugovore o blockchainima, od kojih je najčešći Ethereum. DeFi platforme omogućuju ljudima da provjere svaki prijenos vlasništva, posuđuju ili posuđuju sredstva od drugih, špekuliraju o kretanjima cijena na nizu imovine pomoću derivata, trguju kriptovalutama, osiguraju se od rizika i zarađuju kamate na računima sličnim štednji. Zagovornici tvrde da su decentralizirani protokoli već revolucionirali sigurnost i učinkovitost mnogih postojećih industrija te da je financijska industrija davno zakasnila. Protivnici tvrde da anonimnost decentraliziranih protokola kriminalcima olakšava prijenos sredstava. <a href="https://www.youtube.com/watch?v=H-O3r2YMWJ4" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=H-O3r2YMWJ4></a>  Gledaj video

Nauči više Statistike Raspravite

Je li Vlada učinila dovoljno za smanjenje inflacije?

Statistike Raspravite

Treba li beskućnicima, koji su odbili dostupno sklonište ili smještaj, dopustiti da spavaju ili se utaboruju na javnom posjedu?

Statistike Raspravite

Treba li vlada ograničiti kupnju stambenih nekretnina od strane stranih investitora?

Ograničenja bi ograničila mogućnost ne-državljana da kupuju kuće, s ciljem održavanja pristupačnih cijena stanovanja za lokalne stanovnike. Pristaše tvrde da pomaže u održavanju pristupačnog stanovanja za lokalno stanovništvo i sprječava spekulacije s nekretninama. Protivnici tvrde da odvraća strana ulaganja i može negativno utjecati na tržište nekretnina.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država poticati izgradnju stambenih zgrada visoke gustoće?

Stanovanje visoke gustoće odnosi se na stambena naselja s većom gustoćom naseljenosti od prosječne. Na primjer, stanovi u visokim zgradama smatraju se visokom gustoćom, posebno u usporedbi s obiteljskim kućama ili stambenim zgradama. Nekretnine visoke gustoće također se mogu razviti iz praznih ili napuštenih zgrada. Na primjer, stara skladišta mogu se renovirati i pretvoriti u luksuzna potkrovlja. Nadalje, poslovne zgrade koje se više ne koriste mogu se preurediti u višekatnice. Protivnici tvrde da će više stanova smanjiti vrijednost njihovog doma (ili jedinica za iznajmljivanje) i promijeniti "karakter" susjedstva. Zagovornici tvrde da će zgrade koje su ekološki prihvatljivije od obiteljskih kuća smanjiti troškove stanovanja za ljude koji si ne mogu priuštiti velike domove.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružiti pomoć vlasnicima kuća koji se suočavaju s ovrhom?

Programi pomoći pomažu vlasnicima kuća koji su u opasnosti da izgube svoje domove zbog financijskih teškoća pružajući financijsku podršku ili restrukturiranje kredita. Pristaše tvrde da sprječava ljude da izgube svoje domove i stabilizira zajednice. Protivnici tvrde da potiče neodgovorno posuđivanje i da je nepravedno prema onima koji redovito plaćaju svoje hipoteke.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada povećati financiranje skloništa za beskućnike i usluga?

Povećanje financiranja bi poboljšalo kapacitet i kvalitetu skloništa i usluga koje pružaju podršku beskućnicima. Pristaše tvrde da pruža bitnu podršku beskućnicima i pomaže u smanjenju beskućništva. Protivnici tvrde da je skupo i možda neće riješiti temeljne uzroke beskućništva.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada poticati izgradnju pristupačnog stanovanja?

Poticaji mogu uključivati financijsku podršku ili porezne olakšice za developere kako bi izgradili stanove koji su pristupačni za obitelji s niskim i srednjim primanjima. Pristaše tvrde da povećava ponudu pristupačnog stanovanja i rješava nedostatak stanova. Protivnici tvrde da se miješa u tržište nekretnina i može biti skupo za porezne obveznike.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada osigurati subvencije za prve kupce nekretnina?

Ove subvencije su financijska pomoć od vlade koja pomaže pojedincima da kupe svoj prvi dom, čime se olakšava vlasništvo nad nekretninom. Pristaše tvrde da pomaže ljudima da si priušte svoj prvi dom i potiče vlasništvo nad nekretninama. Protivnici tvrde da iskrivljuje tržište nekretnina i može dovesti do većih cijena.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati politike kontrole najamnine kako bi ograničila iznos koji vlasnici nekretnina mogu naplaćivati za najam?

Politike kontrole najma su propisi koji ograničavaju iznos za koji vlasnici stanova mogu povećati najamninu, s ciljem očuvanja pristupačnog stanovanja. Pristaše tvrde da čini stanovanje pristupačnijim i sprječava iskorištavanje od strane vlasnika. Protivnici tvrde da odvraća ulaganje u najamne nekretnine te smanjuje kvalitetu i dostupnost stanovanja.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li novi stambeni razvoji biti obavezni uključiti zelene površine i parkove?

Zelene površine u stambenim naseljima su područja namijenjena parkovima i prirodnim krajolicima kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika i okolišno zdravlje. Pristaše tvrde da to poboljšava dobrobit zajednice i kvalitetu okoliša. Protivnici tvrde da povećava troškove stambenih jedinica te da bi razvojni programeri trebali odlučivati o rasporedu svojih projekata.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko gay parovi imaju ista prava usvajanje, ravno parovima?

LGBT usvajanje je usvajanje djece od strane lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osobe. To može biti u obliku zajedničkog usvajanja od strane istospolnih par, usvajanje jedan od partnera u istospolnoj par onog drugog biološkog djeteta (korak-dijete usvajanje) i usvajanje od strane jednog LGBT osoba. Zajedničko usvajanje od strane istospolnih parova je pravni u 25 zemalja. Protivnici LGBT donošenja pitanje hoće li istospolni parovi imaju mogućnost da budu adekvatni roditelji dok su drugi protivnici pitanje da li prirodni zakon podrazumijeva da djeca usvajanju posjeduju prirodno pravo biti podignuta od strane heteroseksualnih roditelja. Budući da ustavi i zakoni obično ne obuhvaćaju prava usvajanja LGBT osobe, sudske odluke često se utvrdilo da li oni mogu poslužiti kao roditelji, bilo pojedinačno ili kao parovi.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li legalizaciju istospolnog braka?

Dana 26. lipnja 2015. Vrhovni sud SAD presudio da nijekanje brak dozvola povrijeđen propisani postupak i klauzule jednaku pravnu zaštitu četrnaeste amandman Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Presuda se istospolne brak pravni u svih 50 američkih država.

Nauči više Statistike Raspravite

Koji je vaš stav o pobačaju?

Pobačaj je medicinski postupak rezultira prestankom ljudske trudnoće i smrt fetusa. Pobačaj je zabranjen u 30 država do 1973. godine Vrhovni je sud odluku Roe protiv. Wade. Presuda je napravio abortus legalan u svih 50 država, ali dao im regulatorne ovlasti nad kada pobačaja može se obavljati tijekom trudnoće. Trenutno, sve države moraju dopustiti pobačaj u ranoj trudnoći, ali ih zabraniti u kasnijim tromjesečja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li dopustiti transrodnim sportašima da se natječu protiv sportaša koji se razlikuju od dodijeljenog spola po rođenju?

2016. godine Međunarodni olimpijski komitet odlučio je da se transrodni sportaši mogu natjecati na Olimpijskim igrama bez provođenja operacije promjene spola. Godine 2018. Međunarodno udruženje atletskih federacija, upravljačko tijelo staze, odlučilo je da žene koje imaju više od 5 nano-mola po litri testosterona u krvi - poput južnoafričkog sprintera i zlatne olimpijske medalje Castera Semenye - moraju se natjecati s muškarcima, ili uzimati lijekove kako bi se smanjila njihova prirodna razina testosterona. IAAF je navela da žene u kategoriji od pet plus "imaju razliku u seksualnom razvoju". U odluci je francuska studija 2017. godine navela kao dokaz da sportašice s testosteronom bliže muškarcima rade bolje u određenim događajima: 400 metara, 800 metara , 1.500 metara i milju. "Naši dokazi i podaci pokazuju da testosteron, prirodno proizveden ili umjetno umetnut u tijelo, pruža značajne prednosti u sportašicama", izjavio je predsjednik IAAF-a Sebastian Coe.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li smrtnu kaznu?

Smrtna kazna ili smrtna kazna je kazna smrt zbog zločina. Trenutno 58 zemlje u svijetu dopuštaju smrtnu kaznu (uključujući SAD), a 97 zemalja je to zabranjene.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko tvrtke morati imati žene na njihov upravni odbor?

Statistike Raspravite

Trebaju li osobe mlađe od 18 godina biti u mogućnosti dobiti tretmane za spolnu tranziciju?

U travnju 2021. zakonodavno tijelo američke države Arkansas uvelo je zakon kojim se zabranjuje liječnicima pružanje tretmana za spolnu tranziciju osobama mlađim od 18 godina. Nacrtom zakona predstavljalo bi se teškim kaznenim djelom da liječnici primjenjuju blokatore puberteta, hormone i kirurgije za potvrđivanje spola svima mlađima od 18 godina. Protivnici zakona tvrde da se radi o napadu na transrodna prava i da su tranzicijski tretmani privatna stvar koja treba odlučiti između roditelja, njihove djece i liječnika. Podržavatelji zakona tvrde da su djeca premlada da bi donijela odluku o primanju tretmana za rodnu tranziciju, a to bi trebali dopustiti samo odrasli stariji od 18 godina.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko je vojska dopustiti ženama da služe u borbenim ulogama?

Statistike Raspravite

Ukoliko žena biti dopušteno da nose nikab, ili lica veo, za građanske ceremonije?

Statistike Raspravite